Orguljaške bravure u zagrebačkoj Katedrali

Od 3. srpnja do 25. rujna održat će se peto izdanje festivala “Orgulje zagrebačke katedrale”. Koncerti se održavaju četvrtkom, s početkom u 20 sati u katedrali Marijina Uznesenjan

Festival „Orgulje zagrebačke katedrale“, koji se već petu godinu zaredom održava uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba, Talijanskog kulturnog instituta te Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, svečano je otvoren u četvrtak 3. srpnja u zagrebačkoj katedrali.
U pozdravnom govoru, umjetnički ravnatelj Festivala Edmund Andler Borić zahvalio je Zagrebačkoj nadbiskupiji i mons. Josipu Kuhtiću, rektoru zagrebačke katedrale na podršci i gostoprimstvu. Okupljenima se obratio i mons. Kuhtić, Maria Sica, ravnateljica Talijanskog kulturnog instituta, te Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, koja je ujedno i otvorila Festival.
- Orguljaš iz Italije Luca Massaglia održao je sjajan koncert i jednu praizvedbu talijanskog skladatelja Grimoalda Macchiae. Katedrala je sinoć bila preplavljena Zagrepčanima, ali i strancima koji su se zatekli u turističkom obilasku katedrale. Orgulje zagrebačke katedrale Walcker zaista uvijek plijene pozornost svojom vizualnom i zvučnom ljepotom u predivnom i autentičnom ambijentu - izjavio je Borić.
Do 25. rujna održat će se ukupno devet koncerata, a idući koncert na rasporedu je u četvrtak, 10. srpnja, kada će u povodu 83. rođendana maestra Anđelka Klobučara nastupiti orguljaški virtuoz Pavao Mašić.
Festival se održava kako bi se stručnoj javnosti, publici i posjetiteljima grada Zagreba tijekom ljetnih mjeseci predstavili ponajbolji hrvatski i svjetski orguljaši na jednima od najvećih, a ujedno i jednima od deset najljepših i najkvalitetnijih svjetskih orgulja – Walckler iz 1855. godine.
Te se orgulje smatraju vrhunskim dostignućem orguljarskoga umijeća, instrument na kojem je moguće izvoditi svu orguljašku literaturu od stare glazbe pa sve do najsuvremenijih skladbi. Orgulje pripadaju redu koncertnih orgulja romantičnih zvukovnih osobina s više od 6000 svirala, te sedamdeset osam registara i četiri manuala te su spomenik kulture nulte kategorije.

"Bitno.net", 4 July 2014